Burnout ili izgorjelost na poslu prvi je otkrio američki psiholog Herbert Freudenberger 70-ih godina 20. stoljeća. Ovim je nazivom Freudenberger opisao stanje koje nastaje kao posljedica teškog stresa i visokih očekivanja kod osoba koje rade u zanimanjima koja svojim djelovanjem pomažu drugim ljudima. To su, primjerice, liječnici ili medicinske sestre koji se nesebično žrtvuju za svoje pacijente.
Vremenom se izgorjelost počela primjenjivati kao termin i u mnogim drugim zanimanjima koja su vrlo stresna.
Sadržaj
Posao kao uzročnik stresa
Mnogi bi se iznenadili činjenicom koliko je izgorjelost na poslu kao sindrom zapravo učestala pojava u različitim zanimanjima. Tome doprinosi i činjenica da je sindrom izgorjelosti na poslu vrlo teško definirati i otkriti s obzirom na to da je danas malo koje zanimanje lišeno visoke razine stresa.
Upravo zbog teškoća do kojih dolazi pri dijagnosticiranju izgorjelosti, teško je odrediti koliko je ona točno rasprostranjena. Neka istraživanja pokazala su kako je danas i do 10 % zaposlenika u određenoj mjeri izloženo izgorjelosti na poslu.
Najrelevantniji simptomi izgorjelosti
Kada govorimo o simptomima izgorjelosti na poslu, postoje tri glavne skupine simptoma i to:
- emocionalna iscrpljenost – osoba se osjeća iscrpljeno, preopterećeno, pati od kroničnog umora i osjećaja manjka energije uz moguću pojavu bolova u trbuhu i probavnih smetnji.
- otuđenje od aktivnosti vezanih uz posao – osoba svoj posao doživljava vrlo negativnim i frustrirajućim. Također, osoba može razviti ciničan stav prema radnom okruženju i radnim kolegama te se istovremeno može emocionalno isključivati i udaljavati od posla i radnih obveza.
- smanjena učinkovitost – odnosi se na svakodnevne aktivnosti na poslu, kod kuće i kod skrbi za obitelj, djecu i ukućane. Osobe su vrlo negativne prema svojim aktivnostima te se teško koncentriraju, ravnodušne su i imaju problema s kreativnošću.
Pokušajte izbjeći stresne situacije na poslu
Kako biste izbjegli izgorjelost na poslu, stručnjaci imaju nekoliko savjeta:
- budite usredotočeni, koncentrirajte se na rad, naučite reći „ne“, jačajte svoju samosvijest
- ukoliko ne možete promijeniti posao, promijenite svoj stav prema njemu, naučite postaviti granice i držati ih se
- izbjegavajte poslove i zaduženja u kojima morate davati sebe drugima, posebno ukoliko niste dobri u primanju od drugih
- nemojte dopustiti da posao vlada vašim životom (prekovremeni rad negativno utječe na vašu sposobnost da taj posao radite dugo)
- pokušajte pronaći jednog ili dvoje kolega s kojima ćete moći podijeliti svoje teškoće i razgovarati o njima
- unaprijed planirajte i organizirajte svaki dan
- zadržite aktivan društveni život i nemojte se odricati svojih hobija
Čitajte i sljedeći članak: Što je zapravo psihoterapija
Psihoterapija je zapravo zajednički naziv za tehnike i postupke kojima se liječe psihičke i psihosomatske bolesti.
